PREVENCIJOM PROTIV KORONA VIRUSA – COVID-a 19

   „RIBIZLA LEČI UPALU PLUĆA“!

                               Ovih dana veliki broj ljudi se pita kako se izboriti i zaštititi od COVID-a 19-korona virusa, koliko tu hrana može da pomogne i koja hrana štiti od korona virusa. Još ćešće je pitanje, kako to da pojedini u ovoj epidemiji padaju kao muve, pa čak i umiru, a na sreću mnogo veći broj njih virus praktično i ne osete ili ga prebole u blažoj formi. Patogeni, mikrobi  i virusi ne bi mogli ništa da nam naškode kada bi naši mehanizmi odbrane na vreme i pravilno delovali. Višegodišnje iskustvo nam govori da je ova tvrdnja ispravna, jer i najače telo, ukoliko nije dobro imuno zaštićeno, pada pred iole slabijim agresorom, dok armija snažnih agresora nije u stanju da obori dobro zaštićen organizam koji ima jak imunitet. Za ovu tvrdnju vam može poslužiti primer mnogih profesionalnih sportista koji su oboleli od korona virusa, a čije telo je svakako snažno i fizički dobro pripremljno. Ali to nikako ne znači da je ono i istovremeno imuno otporno. Tako je i u ovoj epidemiji, jedni, oni imuno slabiji i sa hfoničnim bolestima, brzo padaju pod naletom korona virusa, dok oni drugi, imuno jači, odoljevaju i prolaze neoštećeni iz ove epidemije. Neki misle da je sada u jeku epidemije kasno da se govori o imuno zaštiti i da „šta se desilo, desilo se“, međutim, da li je baš tako? Nikada nije kasno i uvek je pravo vreme za spasenje. Odluka, da se ishranom i pravilnim odabirom, higijenski i zdravstveno ispravnih životnih namirnica, zaštitite svoj organizam je jedino ispravna.  Mnogobrojni lekari koji se oglašavaju povodom ove epidemije, čast izuzetku dr. Nestoroviću, praktično i ne spominju značaj hrane u prevenciji protiv korona virusa. Da li to čine iz neznanja ili što smatraju da ona nije bitna, manje više nije važno, ali je važno da zanemaruju jedno od najznačajnijeg oružija za borbu protiv ove pošasti. Iskustva iz prethodnih epidemija, španski grip, azijski grip, ptičiji grip, SARS i brojni još sezonski, ne manje opasni, virusi i gripovi, pa i ono što, ovih dana, čujemo od lekara iz Kine, jasno nam ukazuju na činjenicu koliko je hrana koju jedete značajna za stvaranje snažnog imuniteta, a time i rizik, da se zarazite opasnim virusom COVID-19, činite daleko manjim.          

     Čovek je mnogoćelijsko biće i njegovo zdravlje, bolesti koje ga napadaju, starenje i sama smrt,  zavisi od stanja njegovih, preko 70 milijardi, ćelija. A da bi zdravlje držali stabilnim i ćelije našeg organizma obavljale prirodom određene funkcije, one zahtevaju sledeće:

–         Kvalitetnu hranu koja će sagoreti i oksidisati u njima, da bi one mogle tu svoju energiju da prenesu dalje čitavom orgnizmu.

–         Dovoljno kiseonika bez koga se ne mogu odvijati oksidativni procesi u orgnizmu.

–         Pravilno izbcivnje „nus“ prudukata prerađene hrane koje ćelije stvaraju u toku metaboličkih procesa.

Virusi i grip obično nastaju u vremenu nastajanja hladnih dana, odnosno onda kada dolazi do promene klime.

Klima u kojoj živimo i koja svojim promenama utiče na naše zdravlje ima tri bitna elementa: promenu temperature, vlažnosti vazduha i poremećaj u vazdušnom pritisku. Svaki od ovih elemenata znatno utiče na stabilnost zdravlja, a posebno kod onih osoba koje boluju od bolesti kojima takve promene ne pogoduju.  Mnogi misle da su oblasti najvećih klimatskih promena negde u tropima ili na Arktiku, međutim, to nije tako. Najveće klimatske promene su u pojasu našeg življenja, u oblastima umerene klime. Upravo geografski pojas gde se COVID 19 -korona i pojavila potvrđuje ovu tvrdnju.

      Naše telo na takve nagle promene reaguje mehanizmom homeostaze, znači pokušava da održi stalnu ravnotežu u očuvnju funkcionalnosti svih biohemijskih procesa u njemu, kako bi obezbedilo stabilno stanje zdravlja.  U takvim situacijama naš organizam, njegova unutrašnja centrala, mora mnogo više da radi da bi nas zagrejala.  Sedamdeset i pet posto hrane koju svakodnevno jedemo tada se troši samo na zagrevanje organizma.

      Kada pod naletom hladnih dana i vremena padne spoljašnja temperatura, tada se značajno povećava baznost naše krvi. Dolazi do promene fizioloških procesa u organizmu:  mehanizam za potrošnju energije pojačava svoju aktivnost, a pritom se i ljudski motor prebauje u veću brzinu.  Sve te promene donose patnje onima koji pate od bolesti. Svi lekovi koji se koriste za sanaciju takvih stanja su ustvari kiseli, koji se na taj način bore protiv povećane baznosti krvi, izazvane padom temperature. Virus se ne razvija u sredini koja je kisela, te ako u našoj mokraći održavamo stalno njenu prirodom određenu kiselost, to ćemo onemogućiti razvoj i napredovanje virisa u organizmu. U takvim situacijama najbolje sredstvo za uspostavljanje kiselo-bazne ravnoteže u organizmu su prirodne organske kiseline, a među njima i potpuno prirodno JABUKOVO SIRĆE. Razblaženo u časi vode sa eventuelnim dodatkom dve kašićice meda biće preko potrebni eliksir za uspostavljnje stabilnog stanja zdravlja.  Treba takođe dodati da toplota smanjuje povećanu baznost krvi,  pritom ublažava bolove i ukupne zdravstvene probleme.

      Svakako da u takvim situacijama moramo voditi računa i o našoj ishrani. Morate se odreći svih vrsta rafiniranih šećera, trans masti, pržene i pohovane hrane. Hleb koji jedete trebalo bi da bude ražani, ili od kukuruznog brašna. Umesto belih, rafiniranih šećera, treba koristiti prirodne, a naročito med. Posebno morate voditi računa da izbegavate  limun, ustvari svo agrumsko voće i njihove sokove, jer oni povećavaju baznu reakciju mokraće što opet dovodi do povišene bazne reakcije krvi.  Umesto limuna i pomoranđe jedite ribizlu, brusnice, jabuke i svo bobičasto voće. Nemojte nikako zaborviti ni svežu papriku i sve one namirnice nosioce velike sadržine C vitamina, šipak, kivi i sl. Posebno je RIBIZLA preporučljiva jer ona sadrži velike količine prirodnog, organskog C vitamina, kao i vitamina K i A, vitamine B kompleksa. Takođe i velike količine kalijuma koji je jako značajan za rad srca. RIBIZLA uspešno leči upalu pluća, smanjuje hipertenziju, značajan je izvor antioksidanata i poboljšava kvalitet naše kože i kose. Ništa manje nije vredan ni NAR (snižava temperaturu), a naročito ARONIJA (snažno antivirusno delovanje). Prisustvo C vitamina, kao snažnog antioksidansa, kao i E vitamina i to, i u količinama iznad preporučenih neće škoditi, zatim bioflavonoida, značajno umanjiju šanse za razvoj virusa.

      Trebalo bi da smanjite, ili se potpuno odreknete upotrebe mišićavih mesa: teletine, jagnjetine, svinjetine u vašoj ishrani jer ona takođe povećavaju baznost.  Takođe, mleko, jaja, sir, mesa riba, jer i te namirnice čine isti efekat. Nemojte se uplašiti da ne smete jesti svo meso. Preporučuju se crvena mesa, piletina i naročito ćureće meso, zatim ostrige, koje je jako bogato cinkom. Možete jesti domaći jogurt i mladi sir, jer su oni blago kiseli i menjaju reakciju mokraće iz bazne u normalnu, kiselu. Ustvari, treba jesti hranu siromašnu belančevinama, a bogatu ugljenim hidratima i to zeleno lisnato povrće i korenje, kupus, kelj, brokoli, spanać, mladi luk (crni i beli), praziluk. Zatim cveklu, rotkvu i šargarepu i to pretežno u sirovom obliku kao salate prelivene hladno ceđenim uljima. Takođe je poželjno da jedete pasulj i žitarice celog zrna. Posebno apelujem na pšenične klice, jer one sobom nose bogatstvo magnezijuma, kalcijuma, fosfora, gvožđa i kalijuma, zatim vitmina E, važnu folnu kiselinu i posebno retkog vitamina K. Naročito su znčajna dijetetska vlakna koja pomažu boljem varenju i redovnom izbacivanju stolice. Ne zaboravite ni badem i brazilski orah i ostalo koštunjavo voće koje sadrži značajne količine cinka posebno značajnog u borbi protiv virusa. Orah ima joda značajnog za filtriranje krvi u štitastoj žlezdi. Posebno moram da naglasim da treba birati i prednost davati hrani koja sadrži velike količine cinka i magnezijuma.  Cink ima ključnu ulogu u rastu i razvoju i u proizvodnji određenih hormona, a posebno pri održavanju imunološkog sistema. Bitna je kombinacija cinka i magnezijuma, pored jačanja imunog sistema i čuvanja njegove stabilnosti, oni su značajni za očuvanje zdrave mišićne funkcije, kao i za proizvodnju energije jer učestvuju u metabolizaciji proteina, masti i ugljenih hidrata.  Sve ovo će uticati da vaša organska mašina smanji brzinu i više je ne povećava, a što će znatno doprineti da se osećate dobro i da funkcionalno stanje vašeg organizma bude u punoj spremnosti da se odupre korona virusima.

     Stalne preporuke lekara da se prostorije u kojima boravite provetravaju značajne su zbog bojazni od zadržavanja virusa, ali nista manje, čak je značajnije i neophodno da imate dovoljno kiseonika koji će omogućiti vašim ćelijama normalno disanje i odvijanje oksidativnnih procesa. Bez kiseonika nema metabolizacije proteina, masti i ugljenih hidrata, a taj proces daje energiju za sve životne procese. Nedostatak kiseonika u tkivima dovodi do smanjenja apsorpcije hranjivih materija, minerala i vitamina, što pogoduje infekcijma, a posebno virusima.  Ovo dovodi do opšte slabosti organizma, a što praktično znači da smo „spustili gard“ i omogućili neprijatelju da nas napadne i obori. Optimalne količine kiseonika nas štite od onih najtežih bolesti, pa i od raka. Ćelije raka ne opstaju u sredini gde ima dovoljno kiseonika, pa je kiseonik i najčešće korišćeni lek u hitnim stanjima kod čoveka.

     Pored toga što raznosi kiseonik, KRV donosi i hranu svakoj ćeliji, zamenjuje je za „nus“ proizvode metabolizma, ćelijske otpatke, a zatim te otpadne materije vodi do creva. Otpaci iz ćelija, izbačeni pomoću krvi u creva, sastaju se sa drugim otpadnim materijama iz jetre i nastavljaju put ka izlasku iz organizma. Tako u krug dok traje život, od ćelije do ćelije KRV skuplja otpad, donosi ga do creva gde ga razmenjuje za svežu, tek svarenu hranu koju ponovo nosi ćelijama.  Usput ta naša krv mora i da se čisti, da se filtrira i oslobodi od onog tereta koji preti da zagadi naše ćelije, da ih inficira i ošteti njuhove funkcije. To filtiranje se odigrava u jetri, bubrezima, štitastoj žlezdi, plućima. Sve te nečistoće iz navedenih organa se ponovo vraćaju u creva odakle se odstranjuju van, a u plućima se naša krv „tušira“ i oslobađa ugljendioksida, tako da se na novo putovnje kroz organizam do ćelije, nastavlja potpuno očišćena i spremna da obavlja svoju životnu funlciju u našem telu. Ovo je jako važno za naš opstanak, taman koliko je važno i to da se naša creva redovno prazne i tako oslobađaju organizam svih onih potencijalnih patogena, gljivica, bakterija i virusa, koji neprekidno prete da poremete normalan rad i funkcije našeg organizma.  Kada se taj rad poremeti a navedeni neprijatelji preuzmu vlast, dolazi do bolesti.

     Većina čovečanstva pati od hroničnog zatvora, a retko ko da se pita i stavi prst na čelo, da li je on možda uzrok mnogih zdravstvenih nedaća i bolesti?  A sigurno da jeste!

     Kada se desi zatvor, sve one otpadne materije i patogeni koji su trebali da napuste naše telo, koristeći takvu situaciju prolaze kroz zid creva i ponovo se nađu slobodni u krvi, vraćaju  se i neometano nas zagađuju.  Beznačajan događaj, pomislićete, to će se samo od sebe rešiti. Ali neće, tu nastaje drama, jer sada naša čista KRV, puna kvalitetne hrane i čistog kiseonika koja je pohitala ka ogladnelim ćelijama, kvari taj svoj sadržaj i ćelijama isporučuje oštećenu, zagađenu robu koja sa sobom nosi i bolesti.  U toj drami jadna jetra, koja je planirala da se između dva obeda i varenja hrane odmori i pripremi za nove okršaje sa našim neprijateljima, nema kud nego mora iznova na posao.

     Vi sada razmislite! Kolika je vaša uloga u svemu ovome i koliko svojim odgovornim ponašanjem i pravilnom ishranom, možete da zaštitite svoj organizam. Neko će se možda i zapitati: „Kakve to veze ima sa virusom COVID 19- korona“. Pa ima i to velike, krucijalne. Kada sve ovo o čemu sam pisao ne funkcioniše normlno, vaš organizam slabi, njegov imunitet  nije sposoban da se odbrani od napadača i eto bolesti. A COVID-19-korona nije ništa više, niti manje opasna od svih ovih ostalih patogena, koji su stalna pretnja našem organizmu. Samo snaga vašeg imuniteta i otpornost na infekcje vas može spasiti od bolesti i korone naravno.

     I još nešto, možda i presudno! Za imunitet čoveka je važan kvalitetan san, dug i čvrst, kao i njegovo emocionalno stanje. Dobro raspoloženje, osećanje sreće, vedar duh i pozitivne misli, volite i poljubite nekog vama dragog, pomolite se Bogu, ako ste vernik, učiniće imunitet mnogo jačim i otpornijim na sve bolesti. Tu vam je i odgovor na pitanje: „kako to da neki ne obole, a neki obole“?

     Oni koji će poštovati ovo o čemu pišem imaju realnu osnovu da se nadaju dobrom i stabilnom zdravlju.

     Puno više i opširnije na ovu temu, pravilnom ishranom u borbe protiv bolesti, možete naći u mojim knjigama: Hrana kao lek, Snagom volje do idealne telesne težine i Jabukovo sirće-čuvar vašeg zdravlja, koje se prodaju u većini knjižara, a  posebno na svim kioscima „Moj Kiosk“, širom Srbije. Slušajte upozorenja i preporuke, pomognite naporima naše države da nas sačuva od COVID-a 19.

„Ne izlazite iz kuće, čuvajte tuđe i svoj život, to je najveće bogatstvo ove naše lepe, jedine, SRBIJE. 

                                          ŽIVELI!

DR PREDRAG NENADIĆ- nutricionista

Оставите коментар