VINO U SLUŽBI ZDRAVLJA KALČINO i SANGRIJA

 Ljubav prema vinu je iskrenija od mnogih drugih ljubavi. Kada to izgovarate sa aspekta onih koji nisu ljubavlju posvećeni prema ovom božijem nektaru, onda te reči i nemaju nekakvu težinu. Ali, kada to čujete, pa i osetite već, kod nekoga koji uživa u njemu, onda upravo shvatite od kolikog značaja su te reči. Posebnu dimenziju imaja pak reči od nekoga koji je u sebi sublimirao ljubav prema vinu i saznanje o njemu kao eiksiru zdravlja. Naime govoriti o vinu je posebna privilegija, jer umeti da prepoznaš sve one blagodeti koje ti vino daruje ukoliko ga konzumirš u razumnim, umerenim količinama, stavlja te u poziciju da ozbiljno i pozitivno utičeš na svoje zdravlje.  Mnogi benefiti dobijeni iz vina pomoći će tvom organizmu da uspostavi pravilan balas u mnogim metaboličkim i biohemijskim procesima neophodnim za normlno funkcionisanje organizma. Sada kada ovo govorim mnogi će, oni koji u vinu vide samo alkoholno piće, biti u čudu i pitaće se da li je to istina i koliko to alkoholno piće može biti od koristi po zdravlje čoveka. A da li je vino samo alkoholno piće i koji su to alkoholi i šećeri u njemu mnoge i ne zanima. Jeste alkohol važan sastojak vina. Ono nastaje u procesu alkoholne fermentacije, onosno fermentacijom šećera pod dejstvom kvašćevih gljivica. Za kvalitet vina nije presudan samo sadržaaj alkohola, već odnos u kome se nalazi alkohol prema ukupnim kiselinama, ekstratu i mirišljavim materijama u vinu.  U našim vinima količina alkohola po litru vina varira između 70 i 110 grama, odnosno 8,8 do 13,8 %.  Snaga koju alkohol, pre svega Etanol kao primarni alkohol donosi vinu, od velikog je značaja za mikrobiološku stabilnost vina, njegovo starenje, zrenje i senzorna svojstva. Treba da znamo da je za čovečiji organizam veoma korisno da u toku dana unese do dvadeset grama alkohola jer time u mnogome smanjuje rizik od pojedinih oboljenja, a pre svega od nastajanja moždanih i srčanih udara. Istraživanja su pokazala da svakodnevnim unošenjem ove koičine alkohola iz vina, rizik od nastajanja ovih bolesti se smanjuje do 40 %.  To praktično znači, da konzumiranje jedne do dve čaše vina (10 do 15 gr. alkohola) u toku dana ne pretstavlja rizik, već benefit po čovečije zdravlje. Nemojte da vas zbune i pokolebaju neki tekstovi o štetnosti alkohola, posebno na internetu i tvrdnji da se alkohol ne sme ni u tragovoima unositi u organizam. U silnoj poplavi borbe za tržište, ne biraju se sredstva da se dođe do potrošča, pa se o zdravlju čoveka paušalno govori. Posebno su značajni šećeri u vinu koji spadju u grupu onih prirodnih i koji u metaboličkim procesima ne oštećuju ćelije, već na protiv pomažu u sprečavanju razgradnje tkiva i mišićne mase. Ovde mislim na dekstrozu, šećer koji se nalazim u vinu i koji ima specifično delovanje na stvranje efikasne energije i zaštitu strukture tkiva. Kada govorim o konzumiranju vina podrazumeva se pre svega umerenost i pozitivan pristup ovom napitku. Mala je razlika između vina kao leka i pića koje šteti čoveku. Tu graničnu barijeru nikako ne bi smeli da ugrozimo da je zanemarimo i da se olako predajemo nekontrolisanom napijanju.  U takvim situacijama sve ono što sam rekao i što ću tek reći o vinu,  nema zdravstveno utemeljenje i vodi nas u krajnost gde brojni benefiti ovog božanskog nektara ustvari izazivaju kontra efekat.

Možda će vas začuditi podatak da je vino korisnije za čoveka i od samog grožđa, od koga je i nastalo. Naime, tokom fermentacije u procesu nastajanja vina iz grožđa, stvara se posebna elagična kiselinačije je prisustvo u mnogim biohemijskim procesima u organizmu čoveka od izuzetnog značaja. Naime ovaj potpuno prirodni preparat biljni polifenol se u čovečijem organizmu veže sa opasne kancerogene materije, inaktivira ih, pritom sprečava širenje kancerogenih ćelija, vezivanje kancerogena na DNA, inhibira mutacije unutar DNA ćelija i može uzrokvati normalnu smrt (opoptozu) tumorskih ćelija. Zdrave normalne ćelije imaju životni ciklus koji obično traje 120 dana, nakon tog vremena ćelije umiru i telo ih nadomestuje novim zdravim ćelijma. Za razliku od njih tumorske ćelije ne umiru. Na njihovoj DNA pstoji mutacija koja sprečava njihovo normalno umiranje i one se dalje razmnožavaju bez kontrole. Delovanjem Elagične kiseline dolazi do normalne smrti tumoroznih ćelija kojom prilikom se zdrave ćelije ne oštećuju, što nije slučaj  prilikom zrčenja i hemoterapije. U kovanici “vino je zdravo”, mnogi u stvari i ne znaju tačno kako da to obrazlože.  Za mnoge je nepoznanica da u vinu ima izuzetno velikog sadržaja polifenolnih jedinjenja, pre svihflavonoida, resveratrola i kvercentina. Pa i ako sada čuju za njih sumnjam da će im biti više jasno. Ali ako naglasim da su polifenolna jedinjenja najači prirodni antioksidansi i da oni orgnizmu čoveka nude posbnu zaštitu od delovanja slobodnih radikala, mnogima će biti mnogo jasnije. Pritom, ako kažem da je resveratrol osnovni antioksidans koji ima posebnu ulogu u čovečijem organizmu, da suantocijanidi, koji grožđu daju izrzitu ljubičastu boju, u službi zaštite od kancerogenih ćelija, virusa i raznih alergija, te da je kvercetin označen u savremenoj medicini kao ubica ćelija raka, ubeđen sam da će svima biti sve ovo potpuno jasno. Resveratrol iz vina je veoma važna komponenta koju biljke stvaraju kao svoju zaštitu od gljivičnih infekcija, napda raznih insekata, delovanja teških metala, napada raznih kancerogenih materija. Njegova funkcija je takođe prisutna u klijanju semenke, zatim u rastu biljke. Takođe i kod ljudi resveratrol ima slično dejstvo, a posebno je izraženo antimutageno i antikancerogeno delovanje. On je u stanju da spreči nastajanje ćelija raka, a posebno raka dojke kod žena. Resveratrol nudi posebne kardio-vaskularne beneficije koje čoveka značajno štite odarteroskleroze.  Snaga, resveratrola ima ključnu ulogu u funkcionisanju srca i krvnih sudova, smanjuje nivo holesterola, a posebno uspešno sprečava stvaranje opasnih krvnih ugrušaka –tromba.Potrebno je posebno napomenuti da on uspešno deluje kod već formiranog tromba i to na taj način što ga postepeno razlaže i odstranjuje iz organizma bez posledica.  Poznato je da tromb stvara takozvane čepove u krvnim sudovima, što može izazvati srčane i moždane udare.

Ukupna polifenolna jedinjenja iz vina uspešno razlažu masti i to na unutršnjoj strani krvnih sudova, te tako razlažu i eliminišu loš holeterol i uspešno reguliše i stabilizuje krvni pritisak.

Proanticijanidini, antioksidnsi iz vina štite genetski materijal u ćelijama što uspešno sprečava nastajanje raka. Ovi antioksidansi nisu slučajno glavni sastojci u lekovima koji leče srce i krvne sudove.  Resveratrol iz cevenog vina uništava ćelije koje imaju oštćeni DNK-a  i koje opasno prete da se pretvore u one najopasnije, kancerogene. Ovaj antioksidans uspešno senzibilizira ćelije rakaprostate i omogućava njihvo lakše lečenje. Takođe, resveratrol ima isto delovanje i na ćelijemelanoma, te da je sama terapija radijacijom mnogo uspešnija ako se uporedo uz terapiju pije umerena količina kvalitetnog crvenog vina.

Resveratrol deluje zaštitno protiv nekliko tipova virusa, mada nije do kraja razjašnjeno ns koji način to čini. Koristan je za lečenje herpes simplex 1 infekcije, zatim V vicelle zoster, takođe humanog citomegalovirusa, Epstein-Barr-virusa tipa 71(koji može uzrokovati paralizu uključujći i srce).

Resveratrol pomaže u lečenju tvrdokorne gljivične unfekcije. Uopste, njegovo dejstvo se pozitivno odražava na čitav organizam, te je tako dokazana i njegova moć u sprečavanju nastajanja kamena u žuči i bubrezima.

Polifenolna jedinjenja iz crvenog vina razgrađuju masnoću u kojoj se deponuje insulin. Delovanjem tih jedinjenja insulin se razgrađuje i resorbuje u krvotok, te se tako uspešno reguliše metabolizam šećera u krvi. Crveno vino je veliki neprijatelj dijabetisa tipa 2 zato što svojim učinkom dovodi nivo šećera u normalu.

Silicijum iz vina, posebno crvenog, značajno ublažava tegobe kod prisutne osteoporoze.

Utvrđeno je, da se kontinuiranim konzumiranjem umerenih količina crvenog vina (jedna, najviše do dve čaše dnevno), znatno smanjuje formiranje takozvanog “amaloidnog plaka” za koji se smatra da značajno  oštećuje ćelije mozga i tako ubrzano doprinosi razvoju slabo izlečive alchajmerove bolesti.

Kada se crveno vino pije u večernjim časovima, ono noću dovodi do opuštanja i smanjuje efektestresa, jer znatno smanjuje sktivnosti u nervnom sistemu.

Crveno vino je snažan i veoma aktivan afrodizijak, i to naročito kod žena. Umerena količina crvenog vina je veliki stimulans za libido.

Posebnu vrednost crvenom vinu daje kvercetin. Kvercetin je jako vredan i koristan sastojak vina, koga savremena medicina označava kao “ubicu ćelija raka”, a naročito onog u debelom crevu. Moram posebno da naglasim da grožđe odgajano na većim nadmorskim visinama, iznad 500 metara, pri većoj vlažnosti vazuha i sazrevanju u dužem periodu hladovine, ima zntno veći sadžaj kvercetina od grožđa sazrelog pri dugotrajnom sunčevom zračenju  u suvim predelima.

Stoga baš, poluslatko kupažno vino Kalča-Kalčino, protežiram kao specifičan proizvod od grožđa iz vinograda po dnu Rtnja i Svrljiških planina, koje je bogato kvercetinom, a pride sadrži sve sortne osobine iz kupaže vranca, kaberne sovinjona i merloa. Napravljeno kao naglašeno komercijalno i ne suviše pretenciozno vino, Kalčino je otelotvorio niško gostoljublje i u ugostiteljskoj ponudi regiona sebe pretstavio kao ozbiljan brend. U sklopu svojih prepoznatljivih karaktristika koje ga potenciraju kao traženo vino, nikako ne treba umanjiti i njegov zdravstveni efekat kao pića. Sve ono napred rečeno i ono što ću tek reci, favorizuje ovo vino kao terapijski segment, naravno ukoliko se konzumira kontinuirano i u razumnim, dozvoljenim količinma.  Bogatstvo minerala i prisustvo A, B i C vitamina, gde je posebno B vitamin izrazito stabilan, uvećava njegovu nutritivnu vrednost, a pritom ne doprinosi značajnom uvćanju njegove energetske vrednosti, jer količina šećera u vinu nije tolika da treba da nas zabrine.  Neko će se sigurno začuditi, ali pod uslovom da se ono koristi u kontrolisanim količinam i kontinuirano, ovo vino utiče na ukupnu stabilnost organizma u obliku imune bezbednosti,  psiho-fizičkog i mentalnog potencijala, a pritom značajno usporava starenje organizma.

Polifenolna jedinjenja iz vina, pored toga što su dokazani snažni prirodni antioksidansi deluju i kao antiseptik, bitni su regulatori mnogih biohemijskih procesa u organizmu. Crveno vino sadrži velike količine meletonina, hormona koji je neophodan za dobar san. Pa stoga, ako imate problema sa snom, a vi jednu čašu Kalčina pred spavanje i ujutru ćete se probuditi čili, odmorni i veseli.

Od vina o kome govorimo dobija se i SANGRIJA. To je ustvari napitak od vina veoma popularan u svetu, a naročito u mediteranskim zemljama i posebno na Pirinejskom poluostrvu. Pije se dobro rashlađena, ne retko sa voćem, posebno sa jabukama, kruškom, grejfrutom, pomoranđom, mardarinom i sličnim. Osvežavajući napitak sa izraženim ukusom vina koji takođe ima puno zdravstvenih benefita kao i originalno vino.  U Španiji, zemlji porekla, Sangrija se pije sistemom nalivanja, bukvalno sa visine pravo u usta. Kod nas takvog iskustva i običaja nema, ali vremenom, ovaj po mnogo čemu poseban napitak, sve više izaziva interesovanje potrošča i neće proći puno vremena kada će se naći u srcu svih onih koji obožavaju kvalitetno crveno vino.   

      Vekovima čovek traga za raznim eliksirima koji će mu doneti potrebne mu blagodeti, zarad iscelenja raznih bolesti i tegoba, koje nesretni čovek sam sebi nemarom na vrat natovari. U svom tom tumaranju po bogatstvu prirodnom, gde mu je na dohvat ruke priroda sve rasporedila, u svom neukom slepilu kat-kad traži i ono što mu se za noge zapliće. Na sreću njegovu sa bujnim grožđem i rujnim vinom je od Boga darivan. Spontano, bez da je preterano koristio svoju pamet, priroda mu je kroz grožđe i docnije vino ponudila zdravlje. Kako će on to iskoristiti i u kojoj meri pravilno upotrebiti, konačno zavisi od njega samog.  Zato mu Kalčino i Sangrija sada pomažu da u vinu nađe lek, a ne otrov, da ga prihvati sa njegovim vrlinama, a ne sa manama, da mu bude prijatelj po dobru za vekove, a ne neprijatelj.

“Živi bili i vazda Kalčino i Sangriju crveno vino pili”

                                        dr. Predrag B Nenadić

                                            dipl.nutricionista